Zaštita prirodnog i kulturnog naslijeđa
U cilju definisanja polaznih uslova zaštite i korišćenja ključnih obalnih resursa kao temeljne podloge u planiranju i kapacitiranju ekonomskog razvoja obalnog područja, razvijena je (i primijenjena) metodologija procjene ranjivosti i pogodnosti obalnog sistema Crne Gore kroz prepoznavanje bitnih prirodnih, ekoloških, predionih, kulturnih vrijednosti i prostornih potencijala.
Analitička osnova pomenute metodologije, između ostalog, uključuje: analizu opšte ranjivosti obalnog područja Crne Gore, detaljnu analizu ranjivosti uskog obalnog područja , kao i ciljane sektorske studije koje kao polazište uzimaju analizu ranjivosti obalnog područja (studija biodiverziteta i zaštite prirode; studija hidrologije, geologije i kvaliteta i kvantiteta voda; analiza antropogenih uticaja na životnu sredinu i zdravlje čovjeka; analiza prirodnih rizika i obalnih procesa).
Rezultati analize ranjivosti jasno ukazuju naizuzetnu ranjivost životne sredineobalnog područja Crne Gore gdje je 2/3 obalnog područja veoma ranjivo. Prema veličini obuhvata izdvajaju se područje Bara i Ulcinja (Ulcinjsko i Anamalsko polje, područje duž Bojane), dok je najveći udio veoma ranjivih površina na području Budve (prirodno očuvana zaleđa i djelovi obale).Analiza u pojasu na udaljenosti 1000 m od obalne linije pokazuje da je udio veoma ranjivih područja manji nego na nivou čitavog obalnog područja, odnosno opština, što ukazuje na prirodnu očuvanost zaleđa i izraženu urbanizaciju, odnosno degradaciju, uskog obalnog područja.
PRILOZI uz Analizu ranjivosti uskog obalnog područja
(Studija ) LISTA STUDIJA :